“Stećci Podveležja” Adisa Zilića

Stećci Podveležja naziv je knjige monografskog karaktera, autora mr.sc. Adisa Zilića, višeg asistenta na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, koja je 14. travnja 2016. godine promovirana u Mostaru.Izdavač knjige je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a naručitelj projekta Centar za kulturno nasljeđe Mostar.U ime federalne ministrice Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti, dr. sc. Elvire Dilberović, nazočnima se na promociji obratila njezina savjetnica za visoko obrazovanje Sanela Kuko. O knjizi su govorili Salih Jalimam, redoviti prof. Pravnog i Filozofskog fakulteta u Zenici i doc. dr. Faruk Taslidža šef Odsjeka za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“u Mostaru te sam autor.
Recenzenti knjige Stećci Podveležja, prof. dr. Dubravko Lovrenović, prof. dr. Mirsad Sijarić i mag. Edin Bujak, knjigu u kojoj autor donosi niz novih saznaja i detaljan pregled trenutnog stanja nekropola stećaka na navedenom, dosad slabo istraženome prostoru, ocijenili su kao važan doprinos historiografiji stećaka.

stecci-podvelezja
Knjiga je, kako sam autor kaže, nastala iz potrebe da se sav materijal, nastao kao rezultat višegodišnjeg rada na terenu, objelodani u vidu tabela, karata, skica nekropola i opisa i analiza reljefnih motiva. To je istraživanje potaknuto činjenicom da su nekropole Podveležja u stručnoj literaturi (Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine i Kataloško-topografskom pregledu stećaka u BiH) bile slabije zastupljene, zbog čega je bilo potrebno stećke toga prostora preciznije popisati i podrobnije prikazati. Ova knjiga predstavlja jako vrijedan materijal i doprinos je svukupnom poznavanju stećaka iako je autor obradio relativno mali prostor od cca 160 km² i slijedio tradicionalni pristup u proučavanju stećaka, utemeljen davno u radovima Šefika Bešlagić i Marian Wenzel, što se jasno prepoznaje u primjeni istih kronološko-tipoloških podjela oblika i motiva na stećcima koje su zastupali navedeni znanstvenici.

U prezentaciji prikupljenoga materijala Zilić je svoju pozornost usmjerio prema utvrđivanju točnog broja stećaka na pojedinim nekropolama, njihovoj orjentaciji, oblicima i dimenzijama, reljefnim motivima te stupnju očuvanosti i devastacijama stećaka. Prema njegovim saznanjima, na prostoru Podveležja postoji 16 nekropola i dva pojedinačna nalaza stećaka, s ukupno 347 sačuvana primjerka. Najzastupljeniji su stećci oblika ploče i sanduka, dok je znatno manji broj sanduka s postoljem, sljemenjaka, sljemenjaka s postoljem i krstača. Pristupio je detaljnoj obradi nekropola na širem području Rabine, Kokorine, Gornjeg Kružnja, Podveležja, lokalitetima na prevoju između Šipovca i Dobrča, te Gaji zapadno od Dobrča. Podatke o 41 reljefno ukrašenom stećku, od ukupno 347 očuvanih, donosi na temelju klasifikacije motiva koju je 70-tih godina prošlog stoljeća napravila Marian Wenzel. Ističe dominaciju motiva polumjeseca, rozete, mača, različiih vrsta bordura, motiva križa, ljudskih predstava i dr.

Od epigrafskog materijala, autor donosi podatak o natpisu koji je bio uklesan na danas uništenoj krstači s lokaliteta Begovište kojega su objavili Tvrtko Kanaet i Savo Semiz. Prema natpisu, ispod stećka su bili sahranjeni župan Radan sa sinom Radisavom, a izradu spomenika naručio je Radanov otac Nenad. Autor navodi kako se radilo o nižem plemstvu koje je u pravilu na natpisima isticalo da se njihovi umrli pokapaju na svojoj plemenitoj baštini.
Novina koju autor donosi svakako su izračuni okvirne mase pojedinačnih primjeraka stećaka na nekropoli Rabina, koje je dobio na temelju njihovih dimenzija i vrste kamena.
Monografija je opremeljena jako vrijednim fotografijama i fotogrametrijskim 3D prezentacijama odabranih stećaka koje je napravio Drago Mejdandžić, član arheološke udruge Arheon iz Mostara.
Konačno, vrijedi istaknuti kako je autor naglasio problem devastacije nadgrobnih spomenika s kojim se susrećemo ne samo na području Podveležja nego i šire.

Edita Vučić

Oglasi