U ponedjeljak 11. travnja u Galeriji kraljice Katarine Kosače upriličeno je svečano otvorenje ovogodišnjeg, osamnaestoga po redu, Mostarskog proljeća. Ove godine Mostarsko proljeće je otvoreno izložbom Kosača – Zaboravljena zbirka. Izložba nam nakon jako dugo vremena otkriva dugo zapostavljene umjetnine iz fundusa Galerije kraljice Katarine Kosače Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a dio je tekućeg projekta obnove i revitalizacije te odista vrijedne i značajne umjetničke zbirke.
Na svečanome otvorenju, u prisustvu brojnih predstavnika političkog, javnog i kulturnog života Mostara i Bosne i Hercegovine protokolarne govore su održali prof. dr. Ljerka Ostojić, rektorica Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Matice hrvatske Mostar, prof. dr. Jakov Pehar, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH, gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, Zora Dujmović, ministrica kulture u Federaciji BiH koja je izložbu Kosača – Zaboravljena zbirka proglasila otvorenom, a Mostarsko proljeće je otvorenim proglasila potpredsjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto.
Stručni osvrt na izložbu i zbirku dale su dvije povjesničarke umjetnosti. Dajana Šudić Karačić je govorila o umjetnicima i umjetninama koje se nalaze u ovoj zbirci:
” Dva izložbena prostora Galerije kraljice Katarine Kosače večeras su oplemenjena vrijednim djelima koja nam pričaju priču o umjetnosti, priču stvorenu rukama generacija umjetničkih osobnosti koje su boravile u Mostaru i u njemu tražile izvore iz kojih će crpiti inspiraciju za svoju stvaralačku energiju. Umjetnička djela nastala tijekom 20. stoljeća od strane lokalnih i regionalnih umjetnika već su dugi niz godina pohranjena u depou galerije u zgradi Hrvatskoga doma Herceg Stjepan Kosača, ali ovom izložbom imamo priliku upoznati se s njima i shvatiti njihovu važnost.
Umjetnine su razvrstane u tri zbirke: Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović te Zbirka umjetnina Sava Neimarević.
Među autorima djela koja pripadaju ovim zbirkama nalaze se mnoga imena koja imaju bitnu ulogu u izgradnji likovne scene ovih prostora.
Poseban značaj našoj izložbi, kao i cjelokupnom fundusu, dala su djela Milivoja Uzelca koja pripadaju Zbirci umjetnina Hrvatskog kulturnog doma Herceg Stjepan Kosača, a koja je u trajno vlasništvo Gradu Mostaru, odnosno Ekspozituri Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u Mostaru, ustupila Uzelčeva udovica Josephine Lefevre 1981. godine. Važno je spomenuti i legat jednog od najznačajnijih slikara na ovim prostorima – Nedeljka Gvozdenovića – koji je sam umjetnik 1980. godine poklonio rodnom Mostaru. Iako su rijetko boravili u rodnom gradu, Uzelac i Gvozdenović svojim su stvaralaštvom pronašli put do mladih hercegovačkih umjetnika i na njihovu kreativnost izvršili velike utjecaje, a ujedno su dali veliki doprinos sazrijevanju modernoga slikarstva na našim prostorima. Također, ponos fundusa predstavljaju i djela umjetnika mladih generacija koji svojim kvalitetama prate put starijih generacija likovnih umjetnika.
Kao osobita vrijednost ističu se i djela slikara Predraga Peđe Milosavljevića iz Zbirke umjetnina Sava Neimarević, koja je Gradu Mostaru poklonila Ksenija Neimarević 1988. godine, naslijedivši jedan dio zbirke od oca, a drugi prikupivši sama. Tako su Milosavljevićeva djela visoke umjetničke vrijednosti, nastala u raznim tehnikama, obogatila ovu zbirku zahvaljujući njihovom prijateljstvu.
Odlazeći na akademije u Ljubljanu, Zagreb, Sarajevo i Beograd, ovdašnji su umjetnici u svoje djelo unosili karakteristike određene umjetničke škole i tako stvarali vlastite specifične umjetničke izraze, ali trudeći se uvijek ići u korak sa suvremenim strujanjima. Krećući se putovima europskih umjetničkih pravaca 20. stoljeća, naši slikari oslobađaju se okova tradicionalnoga slikarstva i akademskih normi te svoja djela prožimaju nekom novom energijom, u vidu snažnih ekspresionističkih izraza, ili svoj lirski senzibilitet slobodno ističu prozračnim bojama impresionizma. Pojedini, pak, umjetnici krupnim koracima zagazili su izravno u modernu umjetnost, razlažući motive do granica apstrakcije te su tako i mostarsku likovnu scenu priključili suvremenim tokovima europske umjetnosti. Grad Mostar, kao nepresušni izvor motiva, uvijek je nalazio mjesto u njihovim djelima.
I dok pojedine slike, grafike i skulpture prema svojoj umjetničkoj vrijednosti mogu stajati uz bok vrhunskim djelima europske moderne umjetnosti, sveukupno blago umjetničkih djela koje čuvaju tri naše dragocjene zbirke s ponosom možemo upisati na kartu hercegovačke kulturne baštine, a također vjerujemo da će spoznaja o vrijednosti ovog fundusa utjecati i na oblikovanje kulturnog identiteta mostarskih građana.”

O samoj izložbi i važnosti zbirke umjetnina Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače govorila je kustosica izložbe i voditeljica projekta njene obnove i revitalizacije, povjesničarka umjetnosti Danijela Ucović. Rekla je:
“Umjetnička djela prikazana na ovoj izložbi dugi niz godina u široj su javnosti bila zaboravljena, a od strane struke nedovoljno valorizirana, a time i nezaštićena.
Stoga večeras, na izložbi koja opravdano započinje dane ovogodišnjega Mostarskog proljeća, imamo priliku vidjeti obnovljeno likovno bogatstvo, prezentirano u gotovo potpunom kapacitetu.
Želim se zahvaliti Matici hrvatskoj, koja je prepoznala naš rad, napore i stručno djelovanje. Također, zahvaljujem se Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Ministarstvu civilnih poslova, Fondaciji za muzičke,scenske i likovne umjetnosti, Gradu Mostaru, tvrtki Katarina te ministrici gospođi Zori Dujmović, podpresjedniku Vijeća ministara gospodinu Vjekoslavu Bevandi, gradonačelniku Mostara gospodinu Ljubi Bešliću, gospodinu Josipu Blaževiću i ravnatelju Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, gospodinu Danijelu Vidoviću koji svesrdno pružaju podršku ovom projektu.
Istaknula bih da je ova izložba kustoski realizirana od strane mladih snaga struke, članova Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine, koji su vrlo uspješno i sadržajno riješili složen problem postavke potpuno raznolikih djela u dvama odvojenim galerijskim prostorima, pritom dajući i obrazovni karakter izložbi, što je svakako izdvaja od standardne izlagačke produkcije. Sve to učinjeno je s ciljem boljeg upoznavanja javnosti s našom likovnom tradicijom te ovom prilikom čestitam kolegama.
Važnost fundusa Galerije kraljice Katarine Kosače ne leži samo u visokoj vrijednosti umjetnina, već je njegova vrijednost naglašena u idejnom smislu i kulturološkom kontekstu.
Naime, prikazana djela desetljećima su se sabirala u ovoj instituciji u vidu poklona od strane umjetnika, jer svakom je stvaraocu čast pokloniti svoj rad galeriji koja nema prvenstveno kolekcionarski, nego kulturološki značaj za čitavu regiju te kao takva i jeste glavno okrilje za umjetničke djelatnosti. Ovaj fundus nastao je iz onih najuzvišenijih pobuda koje čovjek nosi u sebi i s kojima kulturu i umjetnostne promatra kao elitizam ili pomodarstvo, već kao normalan segment djelatnosti svakog društva.
Postoji namjera da se iznimni potencijali ove odista značajne zbirke ostvare u vidu stalnog postava Galerije, koji će Mostar učiniti referentnom točkom za izučavanje moderne umjetnosti ne samo u Hercegovini nego i šire. Kako bi do toga uopće došlo, već dvije godine većina povjesničara umjetnosti Hercegovine na neki način sudjeluje u revitalizaciji ovih vrijednih umjetnina, a to je podrazumijevalo dijagnosticiranje oštećenja, restauriranje i čišćenje slika, opremanje svakog djela, izradu optimalnog depoa u kojem će ona biti primjereno pohranjena te izradu primarne i sekundarne dokumentacije, koja će ovakvu vrijednost zaštititi, valorizirati i koja će biti instrument za daljnja znanstvena istraživanja.
Ove umjetnine služit će za oplemenjivanje društva likovnošću, putem pedagoško-edukacijskih metoda i radionica od najranijih uzrasta pa sve do znanstvenih djelatnosti struke. Znatan broj neobrađenih djela velikih umjetnika regionalne i europske moderne postat će nezaobilazno mjesto povjesničara umjetnosti koji u ovim ostvarenjima mogu neočekivano pronaći odsutne fragmente nekoga većeg mozaika.
Također, Mostar će dobiti znamenitu turističku destinaciju koja će dostojanstveno pokazati posjetiteljima iz čitavoga svijeta kako je likovno stvaralaštvo u ovoj sredini neizostavni dio kulturnog identiteta i kreativna refleksija uvjetovana mediteranskim stilom života. Također, umjetničkim djelima čiji autori dolaze iz čitave regije pokazuje se ne samo različitost likovnog izričaja nego se pokazuje i otvorenost Mostara za sve ljude iskrenih i plemenitih namjera.
Važno je naglasiti kako je zbirka umjetnina Galerije kraljice Katarine Kosače iznimno zahvalna u smislu potencijala, širenja, istraživanja i ostalih razvojnih kapaciteta, o čemu svjedoče brojna djela koja su ovom fundusu poklonili autori u usponu, pripadnici mlađega umjetničkog naraštaja.
Ovaj fundus dio je naše kulturne baštine, svijetli primjer materijalnoga likovnog nasljeđa koji ne govori samo o ozbiljnom i kontinuiranom likovnom stvaranju u ovoj sredini nego nam daje i smjernice djelovanja u budućnosti i poziva na odgovornost. Materijalna je potvrda ovdašnjega kulturološkog identiteta, dokaz o jednom načinu življenja i djelovanja koje je utkano u povijest ovog prostora. Iznimno je važno da se ovo vrijedno likovno nasljeđe, koje je nažalost godinama bilo zanemareno, dostojno pozicionira, izučava i vrednuje, što svakako i jeste obveza svih nas i odgovornost prema budućim generacijama.”

Izložba ostaje otvorenom do 2. svibnja 2016. godine. Zatvaranje izložbe, skidanje slika sa zidova i vraćanje u depo, neće, međutim, značiti i njihov ponovni zaborav. Vjerujemo kako će te umjetnine svojom vrijednošću, u koju se možemo uvjeriti na ovoj izložbi, pobuditi zanimanje povjesničara umjetnosti za daljnja istraživanja i produbljivanja spoznaja o našoj umjetnosti 20. stoljeća, tako da će o njima zasigurno još biti govora. Također, želimo istaknuti kako se izložbom Kosača – Zaboravljena zbirka potvrđuje kvaliteta umjetnina koje se tu nalaze i opravdanost razmišljanja o uspostavi stalnog postava Galerije, kako bi se ta vrijednost dale na uvid javnosti, što je u konačnici glavni cilj osnivanja takvih zbirki.