U četvrtak 12. veljače u Galeriji Aluminij otvorena je retrospektivna izložba hrvatskog umjetnika Matka Trebotića, pod nazivom UniverzumTrebotić. Matko Trebotić, jedan od najcjenjenijih živućih hrvatskih umjetnika ponovno se, nakon 15 godina, svojim djelima predstavlja mostarskom auditorijumu. Izložba je otvorena zahvaljujući suradnji Galerije Aluminij i Studija povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.Veliku potporu organizaciji te izložbe dali su dekan Filozofskog fakulteta prof.dr.sc. Zoran Tomić i dekan FPMOZ prof.dr.sc. Mario Vasilj.
Na otvorenju izložbe, izložbu i umjetnika okupljenim posjetiteljima predstavili su ravnatelj Galerije Aluminij Darko Juka, pročelnica Studija povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta doc. dr. Ljiljana Rajković, ravnatelj splitske Galerije umjetnina Branko Franceschi i kustos izložbe Marin Ivanović, povjesničar umjetnosti iz Dubrovnika. Inače, postav mostarske izložbe koja zauzima oba izložbena salona Galerije Aluminij, čine slike, akvareli, crteži i skulpture koje prikazuju pet desetljeća umjetnikovog stvaralaštva, započetoga nakon završetka studija arhitekture na Univerzitetu u Beogradu 1961. godine i usavršavanoga na Folkwangschule u Essenu početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, od kada njegova djela nalaze svoje mjesto u svjetskim galerijama i kolekcijama.
Najzanimljiviji dio izložbe UniverzumTrebotić svakako predstavlja ciklus slika većeg formata, nastalih od 2009. do danas, koje sam umjetnik nazva bijelima posve opravdano zbog dominacije bijele u odnosu prema ostaloj kromatici svedenoj na manje površine zemljanih tonova. Na tim se slikama prepoznaje duboko autorovo nadahnuće Mediteranom i zavičajem iz kojeg se razvija prepoznatljiv osobni stil gotovo apstraktnog likovnog izraza u kojem se isprepliću tradicija i kulturna baština podneblja iz kojeg Trebotić potječe i njegov osobni likovni izričaj utemeljen na zasadima modernističkog slikarstva kojim se artikulira krš i kamen jadranskih otoka, a mediteranski narativ upotpunjava naznakama pejzaža, čempresa te tlorisima crkava, križevima, naznakama arhitektonskih oblika, slova glagoljice, kao i brodica, sidara, lako prepoznatljivi identitetski i identifikacijski znakovi mediteranskog prostora. Središnji su motivi simbolički ukomponirani slobodnim i spontano izvedenim potezima kista. Arhitektonska i prostorna komponenta zrcali se u grafizmu pojedinih djela.
Zanimljive su i Trebotićeve kiparsko-arhitektonske forme u kojima dvodimezionalni prostor sa svojih slika pretače u trodimenzionalni i definira ga u bronci stvarajući svoje Mistične prostore nadahnute osobnim doživljajem stvarnosti, kršćanskom teologijom i svrhovitošću ljudske egzistencije.
Izložba ostaje otvorena do 3. ožujka.

Edita Vučić