Već drugu godinu za redom Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru organizirao je Likovnu koloniju “Krešimir Ledić“ posvećenu istoimenom mostarskom slikaru. Moramo naglasiti kako je organizacija takve kolonije od velikog značaja za našu sredinu te da Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti za pokretanje i istrajavanje u organiziranju likovne kolonije zalsužuje svaku pohvalu. I ove godine, kao i prošle, Likovna kolonija “Krešimir Ledić” uvrštena je u službeni program XVII. Dana Matice hrvatske Mostar, čime se jasno ocrtava važnost i visoke ambicije tog kulturnog događaja, što je potvrđeno i činjenicom što je akademska zajednica, Sveučilište, odnosno FPMOZ, nositelj i glavni izvršitelj složenog posla oko njezine organizacije.Takve ambicije pretpostavljaju kvalitetu kao temeljnu odrednicu i glavnu intenciju Likovne kolonije “Krešimir Ledić”. Stoga se neminovno otvaraju neka pitanja o kojima želimo progovoriti.

Iako ovogodišnja kolonija broji više sudionika nego prošlogodišnja, sam odabir pozvanih umjetnika i kriterij po kojem se to radi nije u potpunosti jasan. S obzirom na organizatora, bilo bi posve prirodno pozive poslati profesorima i asistentima likovnih akademija i drugih visokoškolskih ustanova, što se izgleda nije dogodilo ili se pozvani umjetnici naprosto nisu odazvali. Izuzetak predstavljaju nastavnici Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, što je i logično s obzirom da je spomenuta Akademija sastavnica istog Sveučilišta kojem pripada i FPMOZ. Međutim, ni mnogi od nastavnika širokobriješke ALU nisu sudionici ovogodišnje kolonije, iz razloga koji su nama nepoznati – ili nisu pozvani, ili se nisu odazvali pozivu. I jedan i drugi razlog nije prihvatljiv pa bi bilo dobro da se više poradi na angažmanu i obavještavanju ljudi koji pripadaju likovnoj sceni odnosno stvaralaštvu. Također, mora se primijetiti, kako na koloniji nije sudjelovao niti jedan nastavnik s akademija u Sarajevu, Banja Luci, Trebinju, ali ni nastavnici sa Sveučilišta u Splitu, Zagrebu…. To je svakako jedna od prilika, koja bi se u budućem, nadamo se da će ga biti, radu FPMOZ Sveučilišta u Mostaru i budućem postojanju Likovne kolonije “Krešimir Ledić” trebala promijeniti, čime bi se tom, već sada važnom likovnom događaju u našoj sredini, potvrdio akademski karakter i samim time visoka kvaliteta. Budući da nam nisu poznati kriteriji odabira sudionika, način i razlozi njihova pozivanja, možda bi već iduće godine bilo dobro formirati neku vrstu Umjetničkog vijeća u suradnji s ostalim sastavnicama Sveučilišta (ALU Široki Brijeg, Filozofski fakultet – Studij povijesti umjetnosti), kojima je likovna umjetnost struka, te zajedno s izvrsnom organizacijom FPMOZ-a unaprijediti rad kolonije definiranjem kriterija pozivanja i odabira sudionika.

Pri ovome ne mislimo kako nije zadovoljavajuća kvaliteta ostvarenja nastalih tijekom rada kolonije održane ove godine od 5. do 10. svibnja u kampusu Sveučilišta u Rodoču. Radna izložba ovogodišnje kolonije “Krešimir Ledić” otvorena je u subotu 9. svibnja u 13:00 h na otvorenom i ugodnom travnatom prostoru na kojem su umjetnici, iako su imali i mogućnost stvaranja u zatvorenom prostoru, svih dana najradije stvarali. Nazočnima su se prigodnim riječima obratili dekan FPMOZ prof. dr. sc. Mario Vasilj, ilustratorica Anela Korać, generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša, povjesničar umjetnosti Marin Ivanović i počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović. Već tu, u prostoru u kojem su djela nastajala, a umjetnici stvarali kroz druženje, razmjene iskustava, što je i osnovni smisao likovnih kolonija, zdravih i potentnih prilika koje likovnim stvarateljima omogućavaju istodobno iskustva zajedništva i snagu individualnog izričaja u neformalnom okruženju i neformalnim situacijama.
U okolnostima koje pruža rad na otvorenom, relativno ograničenom vremenu stvaranja, koncentraciji – dekoncentraciji koju podrazumijeva stalno prisustvo drugih, bilo bi vrlo ambiciozno, ali ne i nemoguće, očekivati da likovna kolonija iznjedri superiorna i inovativna umjetnička djela. Međutim, mora se priznati kako su pojedini sudionici ovogodišnje Likovne kolonije “Krešimir Ledić” vrlo ozbiljno shvatili svoje sudjelovanje ostvarivši u pravilu po dva rada. Radna izložba otkrila je posjetiteljima izrazito šarenoliki izraz i kvalitetom neujednačeni opus. Umjetnici su uglavnom stvarali u svom prepoznatljivom likovnom maniru što može indicirati njihovu opuštenost i predanost pozitivnoj atmosferi i kombinaciji ugodnog i korisnog što nosi sa sobom svaka uspjela likovna kolonija. Jednako se može ustvrditi i za odnos prema okvirno zadanim temama ovogodišnje kolonije (Fra Didak Buntić i Zemlja Hercegovina) kojih se sudionici nisu strogo držali nego su ih uzimali za motive samo ako su njima bili potaknuti. Stoga je upravo različitost u motivima i pristupima rezultirala dinamikom izloženog opusa u kojoj se, također, odražava atmosfera koja je obilježila rad na koloniji.

Pojedina djela ostala su nedovršena, nedorečena i likovno nezaokružena. To je istodobno rezultat ograničenja koja postavlja sudjelovanje u radu jedne likovne kolonije, ali istodobno i odraz ugode i ljepote stvaranja u atmosferi koja nastaje sinergijom višestrukih kreativnih snaga. Takva “nedovršena, “nedorečena” ostvarenja potenciraju i sažimaju u sebi trenutak i prostor u kojem su nastala. Njihova vrijednost nije ishod ili eventualna valorizacija umjetničke kvalitete, nego biti procesa stvaranja, što, u stvari, i jeste bit same umjetnosti i najveća vrijednost umjetničkog ostvarenja.
Upravo zbog toga, smatramo kako bi bilo nekorektno jednako valoriziranje umjetničkih ostvarenja prikazanih radnom izložbom Likovne kolonije “Krešimir Ledić” ako su neka nastala uz sva spomenuta ograničenja u neposrednom kolektivnom stvaralačkom zanosu i onih, a čini se da ih je prikazan stanovit broj, koja nisu nastala u tim uvjetima, nego u ateljeima ili osobnim radnim prostorima koji zasigurno pružaju mnogo bolje uvjete za individualni stvaralački rad.

U radnom katalogu kojim je popraćeno prikazivanje rada ovogodišnje kolonije navedeno je 45 autora s osnovnim biografskim podatcima. Ipak, pojavljuje se izvjesna kontradikcija i nejasnoća u slučajevima kada se pored imena autora umjesto umjetničkog djela ostvarenog na samoj koloniji pojavljuje prazan prostor. U katalogu, od navedenih 45 sudionika, uglavnom akademskih umjetnika, radovima je predstavljeno njih 34: Elena Arsenijević, Mišo Baričević, Branimir Bartulović, Davorin Briševac, Ante Brkić, Drago Bušić, Anita Celić Cella, Svetislav Cvetković, Ivana Ćavar, Igor Dragičević, Matija Dražović, Jelena Grgić, Trpimir Grgić, Mladen Ivešić, Josip Ivanović, Anela Korać, Anto Mamuša, Slađana Matić Trstenjak, Florijan Mićković, Goran Milinković, Dalibor Nikolić, Vilim Parić, Marijana Pažin Ivešić, Dario Pehar, Dejan Pranjković, Franjo Primorac, Jasmina Runje, Marija Stojić, Josip Škerlj, Antun Boris Švaljek, Mario Šunjić, Vesna Vuga-Sušac, Irena Vasilj i Neda Zec Ivanović. Jedanaest je umjetnika koji nisu, vjerojatno iz opravdanih razloga, sudjelovali u radu kolonije i nisu mogli izložili tu nastala djela: fra Tomislav Bazina, Mirjana Drežnjak Naletilić, Radmila Lizdek, Sreten Milatovič, Željka Momirov, Mario Naletilić, Jusuf Nikšić, Stjepan Skoko, Marin Topić, Radislav Vučinović i Tomislav Zovko. Svakako bi se ta situacija trebala razjasniti, što će biti moguće tijekom pripreme reprezentativne izložbe Likovne kolonije “Krešimir Ledić” koja će se održati u listopadu u okviru manifestacije Jesen Fakulteta prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Naziv izložbe pretpostavlja izlaganje radova nastalih tijekom kolonije od autora koji su sudjelovali u njezinu radu. Ukoliko ipak svi pozvani, odnosno, oni koji su uvršteni u radni katalog kolonije, budu izlagali, svakako bi se trebalo nekim popratnim materijalom istaknuti koja su ostvarenja nastala kao rezultat zajedničke energije i pozitivne atmosfere kolonije ili su rezultat individualnog stvaranja u posve drugačijim uvjetima i oklnostima.

Na koncu, organizatori su istakli zadovoljstvo zbog realiziranja druge po redu Likovne kolonije “Krešimir Ledić”, svi ispitani umjetnici iskazali su vrlo pozitivne dojmove o koloniji koja je po njihovim kriterijima zadovoljila očekivanja te su u ugodnoj i afirmativnoj atmosferi i relaksirajućem ambijentu razmijenili mišljenja i iskustva, a mi možemo vrlo pohvalno ocijeniti rezultate rada i svojim konstruktivnim kritičkim prijedlozima ukazati na sitne nedostatke čijim bi se ispravljanjem ubuduće omogućila veća kvaliteta koju zaslužuje takav ambiciozni projekt kojega zasigurno čeka svijetla budućnost.

Danijela Ucović i Tatjana Mićević – Đurić