U okviru XVII. Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar u organizaciji Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru otvorena je druga po redu likovna kolonija “Krešimir Ledić”, posvećena akademskom slikaru Krešimiru Lediću koji je svojim umjetničkim djelovanjem i pedagoškim radom obogatio kulturni život Mostara i širih prostora te pomogao većem broju mlađih autora u osposobljavanju za samostalan, kreativan pedagoški rad, za što je nagrađen brojnim nagradama i visokim zvanjima akademika i profesora emeritusa mostarskog Sveučilišta.
Likovna kolonija njemu u čast prvi je put organizirana prošle godine, kada je sudjelovalo 35 sudionika iz čitave Bosne i Hercegovine i regije. Pozitivna iskustva i dobri rezultati rada prošlogodišnje kolonije potaknuli su organizatora na ponovno organiziranje sličnog zbivanja, pa je tako 5. svibnja po drugi puta otvorena likovna kolonija “Krešimir Ledić”. Na otvorenju su govorili dekan FPMOZ, prof. dr. Mario Vasilj, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović, a koloniju je proglasio otvorenom generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša.
Na ovogodišnjoj koloniji sudjeluje 45 autora iz čitave Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Bjelorusije, čime se potvrđuje njezin istinski međunarodni karakter. Radovi nastali na koloniji bit će predstavljeni na otvorenom, mjestu održavanja kolonije u Kampusu2 Sveučilišta u Mostaru u subotu 9. svibnja u 13 sati, kada će biti organizirana i prigodna prodaja radova. Jedan dio radova bit će doniran Fondu za talente fra Slavko Barbarić u Međugorju, a ostale slike će ući u fundus likovnih ostvarenja Fakulteta prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti. Izložba svih radova nastalih tijekom ovogodišnje kolonije planirana je za jesen, kao dio manifestacije Jesen FPMOZ.
S obzirom na imena sudionika, kao i na činjenicu da kolonija “Krešimir Ledić”, kako po imenu umjetnika kojemu je posvećena, tako i po činjenici da je inicirana i organizirana od jedne sastavnice Sveučilišta, očekuje se zavidna kvaliteta radova koji će tu nastati. Visokom kvalitetom bi se trebala potvrditi akademska razina kolonije, što bi trebalo biti osnovna njezina intencija, koja se, između ostaloga, može ostvariti i intenziviranjem suradnje s povjesničarima umjetnosti u obliku konstruktivne kritike u fazi organiziranja kolonije, tijekom njezina održavanja, a osobito osvrtom na ostvarene rezultate. Takvim pristupom bi se zasigurno svake godine povećavala očekivanja, a samim time i osigurala sve veća kvaliteta sudionika i ostvarenja.
Na koncu, doista je zadovoljstvo ustvrditi kako u našoj sredini postoji potreba za organiziranjem ovakvog likovnog događaja, ali i snaga i sposobnost da se on realizira. Također, ovim se dokazuje kako je Mostar zadržao mjesto jednog od žarišta likovnog stvaralaštva na prostorima znatno širima od regije čiji je centar, kao i da ovdje djeluju autori, ali i kritičari, koji se ravnopravno mogu nositi s dobrodošlim nam gostima.