U gornjem izložbenom prostoru Galerije kraljice Katarine Kosače u srijedu, 31. siječnja 2018. godine, otvorena je izložba Zbirke umjetnina Nedeljko Gvozdenović iz fundusa Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače. Otvorenjem izložbe obilježena je trideseta godišnjica smrti istaknutog slikara Nedeljka Gvozdenovića koji se rodio u Mostaru 24. veljače 1902. godine. Umjetnik je u rodnom gradu proveo djetinjstvo i mladost, školovao se i otkrio ljubav prema učenju stranih jezika, a posebno prema slikarstvu. Nakon završene Klasične gimnazije 1922. godine Gvozdenović odlazi na školovanje u München, ali već 1924. godine se vraća u Mostar gdje se prvi put ozbiljnije posvetio slikarstvu te zahvaljujući sredstvima koje je stekao prodajom nekoliko slika, 1926. godine odlazi u Beograd gdje je živio i radio do smrti 1988. godine.

Izloženi radovi su dio Zbirke umjetnina Nedeljko Gvozdenović koje je umjetnik  poklonio rodnom gradu Mostaru 1980. godine. Na svečanom otvorenju izložbe govorili su ravnatelj Kosače Danijel Vidović koji je ističući vrijednost Gvozdenovićeva dara Mostaru naglasio kako je važno prisjetiti se onih koji su materijalno i duhovno obogatili svoj grad. Na život i djelo Nedeljka Gvozdenovića osvrnula se povjesničarka umjetnosti i članica DPUmH-a Dajana Šudić Karačić koja je napisala i predgovor za katalog izložbe, a dio posvećen Zbirci umjetnina Nedeljko Gvozdenović donosimo u cijelosti:

“Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović nosi naziv po istoimenom slikaru i njezinom darovatelju Nedeljku Gvozdenoviću koji je dio svojih umjetničkih radova 1980. godine poklonio rodnom gradu Mostaru. Zbirka je pohranjena u depou umjetničke Galerije kraljice Katarine Kosača i broji 66 djela izrađenih u različitim likovnim tehnikama od ulja na platnu, ulja na šperploči, akvarela, tempera, crteža do onih izrađenih u kombiniranim tehnikama. U Zbirci umjetnina Nedeljko Gvozdenović se nalaze umjetnička djela koja nam donose čitavi raspon motiva koje je umjetnik prikazivao, a među kojima se ističu pejzaž, mrtva priroda, figura u interijeru, interijer s raznovrsnim i običnim predmetima i paravanima. Jedan od čestih motiva su i ptice koje postavlja u različite ambijente i prikazuje ih u letu ili statične, postavljene na postamente poput skulptura. S obzirom da većina radova iz zbirke nemaju navedene datume ne možemo ih staviti u kronološki slijed njihova nastanka, a na osnovu onih djela koja su datirana, trenutno nam je poznato da je najstarije djelo u zbirci iz 1941. godine dok je najmlađe iz 1979. godine. Također, Gvozdenovićeva djela koja pripadaju ovoj zbirci ne možemo svrstati u određenu fazu umjetnikova stvaralaštva. Čak i ako govorimo o njegovom cjelokupnom stvaralačkom opusu bilo bi teško dijeliti ga na određene cjeline i razvojne faze. No, činjenica je da smo kroz sadržaj zbirke dobili uvid u one segmente Gvozdenovićeva rada koji se tiču njegovog umjetničkog istraživanja, nadogradnje i razvoja. Bilo da se radi o uljima na platnu, temperi ili kombiniranim tehnikama, na njegovim radovima uočavamo stalnu težnju ka ostvarenju ravnoteže u prostoru gdje u tom procesu ponekad glavnu ulogu pridaje boji, a ponekad predmetima koje smisleno raspoređuje kako bi ostvario balans cjelokupnog prikaza. Na slikama interijera često nalazimo predmete koji nam se na prvi pogled mogu učiniti sasvim beznačajni, štoviše kao da su zalutali u predstavljenu kompoziciju. No ako razložimo kompletnu arhitektoniku slike i dublje zađemo u identifikaciju njezine izgradnje, uviđamo da su upravo takvi predmeti elementi koji su kompoziciji potrebni kako bi slikarska cjelina bila potpuna. Na prikazima mrtvih priroda vaze, svijećnjaci i ostali ukrasni predmeti su sredstva kojima Gvozdenović ostvaruje željenu prostornost slike, dok su pejzaži primjeri na kojima boja ima primarnu ulogu u izgradnji i oblikovanju prostora. Nižući plohe kontrastnih boja Gvozdenović stvara perspektivni prikaz,a mekim prijelazima i tonovima stapa kontrastne površine i tako prizorima daje notu lirske profinjenosti svojstvene njegovom umjetničkom izrazu. Iako nije bio sklon apstrakciji Gvozdenović joj povremeno pribjegava, ali samo u svrhu redukcije predmeta nad kojima opet boja dobiva prednost pri izgradnji arhitektonike slike, no i u takvim djelima uporište kojeg se držao uvijek je bilo u realnom svijetu, u svemu onome s čime se susretao u svojoj svakodnevici. U crtežu se Gvozdenović iskazuje zavidnom tehničkom izvedbom pri modelaciji forme pa tako na trinaest crteža, koliko ih zbirka posjeduje, imamo priliku vidjeti poteze kojima reduciranom linijom ističe volumen oblika i dubinu prostora, ali i bogatije modelacijske izvedbe u kojima sjenčenjem dokida liniju i postiže punoću crteža.                                                                                                                                              Među Gvozdenovićevim djelima koja pripadaju zbirci pronaći ćemo i ona ostvarenja koja svjedoče o umjetnikovom istraživačkom pristupu u pojedinim radovima gdje pomnim promišljanjem i opreznim akcijama na platnu, prožimanjem horizontala i vertikala kontrastnih boja i naizgled nasumično postavljanih predmeta, postiže potpunu harmoniju i ravnotežu kompozicije slike. Upravo su takva djela, kojima Gvozdenović potvrđuje svoju izvrsnost i kvalitetu tehničke izvedbe, doprinijela izrazitoj umjetničkoj vrijednosti ove zbirke.”

Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Grada Mostara i bit će otvorena do 24. veljače 2018. godine.