Izložba Milivoja Uzelca u Splitu

img_0192

U ponedjeljak 5. prosinca u  Galeriji Dioklecijan Muzeja grada Splita otvorena je izložba djela velikog hrvatskog slikara Milivoja Uzelca iz fundusa HD hercega Stjepana Kosače. Uz nazočnost velikog broja uzvanika izložbu je otvorio gradonačelnik Splita g. Ivo Baldasar. img_0286Na otvorenju, o slikaru i njegovim djelima govorile su povjesničarka umjetnosti, kustosica splitskoga muzeja Nela Žižić i članica DPUmH-a Dajana Karačić Šudić, koja je napisala dio posvećen Milivoju Uzelcu i slikama darovanima Mostaru koji donosimo u cijelosti:

U okviru Zbirke umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, kao zasebnu zbirku, s obzirom na to da se radi o legatu, izdvajamo šesnaest djela Milivoja Uzelca, jednoga od prvih hrvatskih umjetnika koji je napravio značajan iskorak prema modernističkim tendencijama u likovnoj umjetnosti.

Milivoj Uzelac rođen je u Mostaru, no životni put odvodi ga u Pariz, gdje je njegova umjetnička karijera doživjela vrhunac. Crteži i slike koje imamo priliku vidjeti na ovoj izložbi prešli su dug i složen put od Cotignaca u Provansi do Mostara u Hercegovini, a u trajno vlasništvo Gradu Mostaru ustupila ih je Milivojeva udovica Lefevre Marie Rose Josephine. Fundus Uzelčevih slika 1981. godine stigao je u Mostar u Ekspozituri Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.

Uzelac kao mladić odlazi iz Mostara, seli se u Zagreb 1912. godine, a tijekom Prvoga svjetskoga rata boravi u Pragu. U Pariz se seli 1923. godine te svojim radovima, nezaustavljivom stvaralačkom energijom, ali i osebujnošću, osvaja umjetnički centar Europe. No, odlaskom u Pariz Uzelac nije prekinuo veze sa sredinom iz koje je potekao; redovito je izlagao u Zagrebu, njegovao je prijateljstva s umjetnicima ovih prostora, posebno s Vilkom Gecanom, s kojim se poznaje od rane mladosti.

Preseljenjem u Pariz – nadahnut sjajom i životom te otvaranjem raznih mogućnosti koje mu je nudio taj grad – Uzelac se posvećuje slikarstvu te proizvodi velik broj djela u različitim slikarskim tehnikama: ulju, temperi, lakovima, gvašu, kredi, olovci, tušu i grafici. U tom periodu Uzelčeve potpune predanosti radu iz njegova ateljea izlazila su djela u širokom rasponu od vrhunskih do osrednjih umjetničkih ostvarenja. No, Uzelac je na taj način, kao i svojom darovitošću, uspio ostvariti ono čemu je i težio, njegovo stvaralaštvo dobilo je svoje mjesto pod pariškim suncem o kojemu sanja svaki veliki umjetnik.

Kao umjetnika Uzelca inspirira sve čime je okružen te su motivi na njegovim slikama raznoliki, od pejzaža, mrtve prirode, portreta i aktova do intimnih prostora i gradskih prizora. Također, važno je naglasiti da fundusu slika pripada i bilježnica koja sadrži autorove skice izrađene grafitnom olovkom i jednu kombiniranu skicu s prikazima likova u bosanskohercegovačkim narodnim nošnjama. Bilježnica je inspirirana povijesnim događajem, Hercegovačkim ustankom koji se dogodio u razdoblju između 1875. i 1878. godine.

Uzelčevi radovi koji pripadaju ovom fundusu ne spadaju u njegovu najkvalitetniju produkciju, no to ne umanjuje njihovu vrijednost jer su ta djela dio fragmenta sveukupne priče o Uzelčevu životu i stvaralaštvu.wp_20161205_12_32_15_proTako nas pojedina djela upućuju na površnost o koju se Uzelac povremeno spotiče zbog intenzivnoga rada i bogatoga društvenoga života. No, bez obzira kolikom se strašću i pažnjom posvetio djelu, Uzelčeva ekspresionistička snaga izvire iz svakoga od njih, o čemu svjedoče slike mrtve prirode Lubenice i Suncokreti, na kojima se teškim hladnim bojama interijera suprotstavljaju jarke, tople boje središnjih motiva ovih dviju slika te slika Les Olives, na kojoj u maniri fovističkoga slikarstva prikazuje drvo masline koje groteskno izvija svoje grane u plamtećem kolorizmu pejzaža.

Aktovi žena koji pripadaju ovoj zbirci nisu prožeti erotizmom tipičnim za druga djela Milivoja Uzelca, kojemu su žene bile izvor vječne inspiracije. Slike Akt i Djevojka prikazuju žene koje ne izgledaju kao da poziraju, već su uhvaćene u trenutku zamišljenosti, a na licu im se uočava odsutan pogled usmjeren u daljinu.

Pored spomenute bilježnice sa skicama, Uzelčevoj ostavštini pripadaju još tri crteža na kartonu u kombiniranoj tehnici tuša i tempere: Hrvanje, Boksač i Kompozicija s pet figura.

Crtež Hrvanje prikazuje dva hrvača u trenutku borbe te djeluje poput anatomske studije mišića sportaša u trenutku pokreta, dok je crtež Boksač izrađen mekšim linijama i sjenčanjem, bez nastojanja da se naglasi bilo kakav napor ili napetost mišića boksača. Crtež Kompozicija s pet figura prikazuje skupinu od pet ljudskih likova čijim je međusobnim odnosima i čvrstim konturama, ublaženim lazurnim nanosima tempere, postignuta skladna kompozicija crteža.

Zbirku od šesnaest djela Milivoja Uzelca ne možemo svrstati u određenu fazu njegova stvaralaštva niti u određenu tematsku kategoriju, ali možemo reći da nam je Uzelac dao “od svega pomalo” te smo njegovu svestranu osobnost, talent i snagu stvaralačkoga duha dobili u svakom od ovih djela.

Uzelčeva djela iz Zbirke umjetnina Hrvatski kulturni dom Herceg Stjepan Kosača prvi će put izvan Mostara biti predstavljena u Muzeju grada Splita, čime će i ovaj fragment Uzelčeva stvaralaštva nadopuniti sliku o cjelokupnom životu i radu ovoga umjetničkoga genija.

Izložba ostaje otvorenom do 3. veljače i nadamo se da će pobuditi veliko zanimanje splitske publike kao prva izložba Uzelčevih djela ikada priređena u Splitu.

 

 

Oglasi