Postao čovjekom – Karin Grenc

Otvorenjem izložbe Postao čovjekom Karin Grenc u ponedjeljak, 16. rujna 2016. godine, u Galeriji Klub Matice hrvatske u Čitluku otvorena je 61. manifestacija Dani berbe grožđa. Govorili su predsjednik OMH-a prof. Andrija Stojić i sama umjetnica, a izložbu je službeno otvorenom proglasio Marin Barbarić.

Iako je izložba najavljena kao izložba skulptura, Karin Grenc je u ovoj postavci čitlučkoj publici predstavila i nekolicinu slikarskih radova. Točnije, izloženo je ukupno 25 djela, od kojih je sedam slikarskih, a ostalo su skulpture i reljefi. Umjetnica nije izložila radove iz jednoga zaokružena ciklusa, već djela koja pripadaju dvama njezinim ciklusima, od kojih su neka već ranije bila izlagana, a neka su se ovom prigodom prvi put našla pred očima javnosti.

Karin Grenc stalno se kreće između sakralne tematike s radovima kojima vizualizira transcedentno i tematike vezane za čovjeka i njegov odnos prema Bogu. To se očituje i u samoj postavci ove izložbe koju je osmislila sama autorica. Postavka započinje radovima koji prikazuju Krista i njegov život na zemlji, naglašavajući patnju na križu, i krećući se s lijeva na desno prelazi na ostvarenja koja se odmiču od Krista i prikazuju čovjeka, ljudsku sreću, sjetu, sanjarenje, tugu i nestašluk, da bi se potom ponovno vratili sakralnome i prikazima Bogorodice i Krista. Takva postavka rezultat je nastojanja da se prikaže mjesto i uloga vjere u umjetničinu životu i, prema njezinu shvaćanju, životu svakoga čovjeka.

dsc09006Primarni materijal u kojem umjetnica stvara je drvo, koje dodatno oživljava bojom i umetanjem korištenih, starih metalnih predmeta – čavli, žica, klinovi, propeler, ključ, vijci – koje ostavlja onakvima kakvima ih je vrijeme učinilo. Drvo teksturom korespondira obojenim površinama, gdje crvenom, zelenom, plavom, ljubičastom i bijelom bojom umjetnica snažno naglašava promišljanje o religioznosti i mističnosti božanskoga, ali i ljudskoga života. Na skulpturama i reljefima umjetnica boju nanosi vrlo lazurno, u namjeri da ne prekrije previše prirodnost drvenih oblika, dok u slikarskim ostvarenjima boju nanosi pastozno i u širokim potezima, s ciljem ekspresivnoga naglašavanja emocija. Likovni radovi dominiraju nebeskim plavetnilom, a monotonija jednobojnoga razbijena je crvenom, zlatnožutom, bijelom i crnom bojom. Prikazani likovi, obično sveci, istaknuti su konturnom crnom linijom, odvajajući se jasno od plave pozadine. Zlatnožutom obično naglašava znak svetosti (aureolu) ili pak zviježđe, bijela tkanina kojom su „ogrnuti“ likovi simbolično predstavlja čistoću, svetost i jednostavnost, dok crvena postaje sinonim za ljubav i obično ovu boju koristi za oslikavanje božanskoga srca s plamenom.

Tako se u ovim likovnim radovima Kristova bol očituje u pogrbljenom, zgrčenom, iscrpljenom tijelu koje nije samo prikaz „obične“ smrti, nego duge i bolne patnje. Dodatno su naglašeni pojedini dijelovi Kristova tijela s umetcima klinastih čavala koji izviru iz dvodimenzionalne plohe, omogućujući tako promatračima dramatičan osjećaj hladnoga metala uronjenoga u živo tkivo. Neki od izloženih prikaza Kristove majke predočavaju nam bolni krik za sinom, dok neki Bogorodici daju miran izraz, ali sa snažno izraženom tugom. Osim prikaza cijele figure (u ovom slučaju Kristove), Karin Grenc upušta se i u fragmentiranje, zasebno proučavanje pojedinih dijelova tijela – ruku, nogu, glave – u različitim formama. Nasuprot slikama, umjetnica skulpture i reljefe finalizira tek minimalnim potezima, prilagođavajući se podlozi na kojoj stvara. Tek s manjim urezivanjima rastvara cjelinu i oslobađa oblik iz drvene podloge¸, stvarajući blage konkavno-konveksne forme. Isto tako, vrlo decentno koristi metalne predmete i boju, oživljavajući jednobojnu podlogu.

dsc09013                                               dsc09008

Karin Grenc nedvojbeno stvara autentično, promišljeno, pouzdano, strpljivo i marljivo. Ove karakteristike pomažu joj da uspješno transformira zaboravljene i odbačene predmete te ih predstavi na svoj, posve novi način, unoseći u njih obilježja prisutnosti onoga nadnaravnoga, onoga što nije lako shvatljivo, onoga što je iznad svake materije.

Izložba je popraćena odgovarajućim uvodom i katalogom, ali nedostatak same postavke jest nedovoljno bilješki o samim djelima, dimenzijama i korištenom materijalu, što bi promatrače znatno približilo određenoj temi i određenom djelu. Tek na malim drvenim komadima vrlo oskudno prilaže naziv djela.

Za sve posjetitelje izložba je otvorena do 16. listopada 2016. godine.

Maja Gagro

Oglasi