Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine – DPUmH, kao strukovna organizacija posvećena istraživanju, zaštiti i promociji kulturne baštine, smatra da je predložena izgradnja sportskog objekta u zaštitnom pojasu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru neprihvatljiva sa stajališta zaštite kulturne baštine te da predložene izmjene i dopune Regulacionog plana u ovom dijelu ne bi trebale biti usvojene.

Partizansko spomen-groblje u Mostaru, remek-djelo arhitekta Bogdana Bogdanovića i jedno od najznačajnijih ostvarenja memorijalne arhitekture i pejzažne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 33/06). U skladu s Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve razine vlasti dužne su osigurati zaštitu nacionalnih spomenika i suzdržati se od aktivnosti koje bi mogle ugroziti njihova svojstva i vrijednosti.

Zaštitni pojas nacionalnog spomenika ne predstavlja neizgrađeni prostor raspoloživ za buduću urbanizaciju, nego sastavni dio kulturnog krajolika i jedan od ključnih elemenata očuvanja integriteta, autentičnosti i vizualnog identiteta spomenika. Prostorna koncepcija Partizanskog spomen-groblja temelji se na pažljivo oblikovanom odnosu arhitekture, vegetacije, topografije i okolnog prostora. Svaka nova gradnja većih gabarita unutar zaštitnog pojasa nužno mijenja te odnose i narušava izvorni koncept.

Predviđena izgradnja sportskog objekta predstavlja intervenciju koja bi mogla proizvesti trajne i nepovratne posljedice na ambijentalne, krajobrazne i vizualne vrijednosti kompleksa te stvoriti presedan koji bi dugoročno doveo u pitanje učinkovitost zaštitnog režima nacionalnog spomenika.

Takav pristup nije u skladu s temeljnim načelima međunarodne zaštite kulturne baštine. Venecijanska povelja iz 1964. godine u članku 6. propisuje da očuvanje spomenika uključuje i očuvanje njegova odgovarajućeg okoliša te da se ne smiju dopustiti nove gradnje ili zahvati koji bi narušili odnose volumena i prostora. Dokument iz Nare o autentičnosti (1994.) potvrđuje važnost očuvanja konteksta i okruženja kao sastavnih dijelova autentičnosti kulturnih dobara, dok Preporuka UNESCO-a o povijesnom urbanom krajoliku (2011.) naglašava nužnost očuvanja povijesnih vizura i krajobraznih vrijednosti.

Posebno ističemo da je u tijeku međunarodna inicijativa za serijsku nominaciju memorijalnih kompleksa Bogdana Bogdanovića za upis na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. U skladu sa Smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini (Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention), integritet i autentičnost dobra, uključujući njegovu zaštitnu zonu (buffer zone), predstavljaju ključne kriterije za vrednovanje izuzetne univerzalne vrijednosti lokaliteta. Točke 103.–107. Smjernica naglašavaju da zaštitna zona mora osigurati dodatni sloj zaštite dobra od nepovoljnih utjecaja koji bi mogli ugroziti njegove vrijednosti. Slijedom navedenoga, smatramo da bi realizacija planirane izgradnje mogla negativno utjecati na buduću nominaciju djela Bogdana Bogdanovića za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, budući da bi narušavanje prostornog integriteta i ambijentalnih vrijednosti lokaliteta moglo biti ocijenjeno kao ozbiljan nedostatak u procesu međunarodne evaluacije. Time bi šteta bila nanesena ne samo Mostaru i Bosni i Hercegovini nego i ukupnim naporima usmjerenima prema međunarodnom priznanju iznimne univerzalne vrijednosti Bogdanovićeva stvaralaštva.

Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine – DPUmH stoga smatra da predložene izmjene i dopune Regulacionog plana, u dijelu koji predviđa izgradnju sportskog objekta unutar zaštitnog pojasa Partizanskog spomen-groblja, nisu u skladu s odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika, međunarodnim standardima zaštite kulturne baštine i suvremenom konzervatorskom praksom te preporučuje njihovo povlačenje iz daljnje procedure.

Istodobno, smatramo da je prije razmatranja bilo kakvih intervencija unutar predmetnog područja nužno izraditi sveobuhvatnu konzervatorsku studiju te procjenu utjecaja na baštinu (Heritage Impact Assessment), sukladno preporukama ICOMOS-a i UNESCO-a.

Očuvanje prostornog integriteta Partizanskog spomen-groblja nije pitanje isključivo lokalnog urbanističkog planiranja. To je pokazatelj odnosa prema zaštiti jednog od najvrednijih djela moderne memorijalne arhitekture na evropskom prostoru i odgovornosti prema baštini od nacionalnog, ali i evropskog i svjetskog značaja.